Kako izraditi dobar upitnik (vodič)

Jednostavan vodič za izradu dobrog upitnika

LimeSurvey omogućuje vrlo brzo sastavljanje upitnika. Nažalost, to također znači da je vrlo lako sastaviti i loš upitnik.

Na ovoj stranici pronaći ćete jednostavan vodič za sastavljanje upitnika koji vašoj publici neće biti naporan za ispunjavanje, a vama će pritom donijeti smislene odgovore.

Blog "Survey design tips & tricks" također nudi mnoge druge vrlo korisne informacije.

Prije izrade upitnika

Na nekoliko važnih pitanja potrebno je odgovoriti prije izrade bilo kojeg upitnika - zapravo i prije nego što odlučite je li upitnik pravi put.

Što zapravo želite saznati svojim istraživanjem?

Kada odgovorite na to pitanje, postavite si sljedeća pitanja:

• Hoće li mi upitnik pomoći da dobijem informacije koje su mi potrebne za istraživanje?
• Koje su prave osobe koje treba zamoliti da ispune upitnik?
• Kako mogu osigurati da dopru do pravih osoba?
• Koji je najbolji način da se osobama koje ispunjavaju upitnik pomogne da u potpunosti razumiju pitanja (kako bi dobivene informacije bile točne / korisne)?
• Koje statističke metode (za analizu podataka), ako ih uopće, želim/trebam primijeniti na podatke nakon što budu prikupljeni?

Ovo je samo nekoliko pitanja na koja trebate imati jasne odgovore kada odlučujete je li LimeSurvey pravi alat za vas.

LimeSurvey je izvrstan za potpuno strukturirane (znate sva pitanja koja ćete možda trebati postaviti prije početka intervjua), standardizirane (svi dobivaju manje-više isti upitnik), uglavnom kvantitativne (uglavnom se radi o brojevima ili pitanjima s unaprijed definiranim odgovorima) upitnike koji se prikupljaju online.

Od toga, naravno, možete donekle odstupati. LimeSurvey možete koristiti za prikupljanje odgovora u nekim vrstama telefonskih intervjua. LimeSurvey možete koristiti i za prikupljanje kvalitativnih podataka, npr. pomoću tekstualnih pitanja.

No u nekom trenutku možda ćete zaključiti da su prikladnije druge istraživačke metode.

Strukturiranje upitnika

Pri odluci o redoslijedu pitanja i njihovu grupiranju treba uzeti u obzir nekoliko aspekata.

Ako je moguće, počnite pitanjima na koja je lako odgovoriti i na koja svi ispitanici rado odgovaraju. Često će to biti probirna pitanja, tj. pitanja koja morate postaviti kako biste saznali postavljate li pitanja pravim osobama (za takva probirna pitanja koristite uvjete i/ili kvote).

Postavljanje ovakvih pitanja na početak može pomoći da ispitanici ne napuste upitnik prije njegova dovršetka, jer je vjerojatnije da ga nećete prekinuti nakon što su već uložili nešto truda u odgovaranje na ova uvodna/probirna pitanja.

Primjeri:

Which of the following fruit do you like?
#Apples   ()
#Bananas  ()
#Cherries ()

(jedan odabir)

Možete koristiti uvjete kako bi se sljedeće pitanje o trešnjama prikazalo ako je ispitanik odabrao ''trešnje''.

Why do you prefer cherries?
#They are tasty
#I love the color
#They are healthy
#They are juicy
#I love cherry pie

(pitanje s višestrukim odabirom (ili jednim odabirom, ovisno o tome trebate li točne podatke))

How much do you like cherries?
#1) Not much more than other fruit
#2) Like them more than other fruit
#3) It's one of my favourite fruits!
#4) I ADORE CHERRIES!

(jedan odabir)

Do you know any recipes with cherries?

[textfield]

Gore je primjer lako razumljivih uvodnih pitanja nakon kojih slijedi glavno pitanje.

Cilj je bio prikupiti recepte s trešnjama, jabukama i bananama.

S druge strane, ako trebate postaviti pitanja na koja je teško odgovoriti, razmislite o korištenju zasebnih stranica za svako pitanje ili skupinu pitanja te o postavljanju tih teških pitanja na sam kraj. Na taj način, ako ispitanici odluče ne dovršiti upitnik, barem će njihovi prethodni odgovori biti spremljeni.

Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir u vezi sa strukturom - izbjegavajte pristranosti koje unosi sam upitnik.

Na primjer, u istraživanju tržišta postoje koncepti koji zahtijevaju pitanja bez pomoći i pitanja s pomoći.

Primjer pitanja bez pomoći bio bi:

"Koje marke čokolade poznajete?"

(nakon čega slijedi prazan tekstni okvir)

Sljedeće je primjer pitanja s pomoći:

 "Koje od sljedećih marki čokolade poznajete?"

(nakon čega slijedi popis marki (višestruki izbor))

Kao što je ranije spomenuto, ako odlučite uključiti obje vrste pitanja (s pomoći i bez pomoći) u isti upitnik, pobrinite se da ih stavite na različite stranice i da pitanja bez pomoći budu prije pitanja s pomoći. Ako pitanje s pomoći postavite prije pitanja bez pomoći, mogli biste nenamjerno utjecati na odgovore sudionika, što bi poništilo vrijednost vaših rezultata.

Pojedinačna pitanja

Pitanja ne smiju biti sugestivna. „Što mislite o LimeSurveyju?” prihvatljivo je (nesugestivno) pitanje, dok je „Zar se ne slažete da je LimeSurvey stvarno odličan alat?” sugestivno pitanje.

Drugi primjeri i prijedlozi za formuliranje pitanja:

Ljudi će vjerojatno odgovoriti "da" na donaciju novca ako im se pitanja postave na sljedeći način:

• Volite li prirodu?
• Hoćete li donirati novac za pomoć rijeci?

Vjerojatno će reći „ne” kada im se pitanja postave na ovaj način:

• Je li nedostatak novca problem za vas?
• Hoćete li donirati novac za pomoć rijeci?

Kako biste dobili prave odgovore, poredajte pitanja:

• od najmanje osjetljivih do najosjetljivijih
• od općenitih do specifičnijih
• od pitanja o činjenicama do pitanja o mišljenjima

Pitanje u upitniku također može biti:

• Otvorenog tipa (osoba odgovara vlastitim riječima) ili
• Zatvorenog tipa (osoba bira među ograničenim brojem opcija)

Pitanja zatvorenog tipa mnogo je lakše analizirati, ali ispitanicima možda neće omogućiti da daju odgovor koji stvarno žele.

Primjer: „Koja je vaša omiljena boja?”

Otvorenog tipa: Netko može odgovoriti „tamna fuksija”, a u tom ćete slučaju u svojim rezultatima morati imati kategoriju „tamna fuksija”.

Zatvorenog tipa: S izborom od samo 12 boja vaš će posao biti lakši, ali ispitanici možda neće moći odabrati točno svoju omiljenu boju.

Pažljivo razmotrite svako pitanje i odlučite treba li biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Ako trebate dublji uvid u odgovore, koristite pitanja otvorenog tipa. Ako to nije slučaj, mogu se koristiti pitanja zatvorenog tipa.

Primjer (otvorenog tipa): „Što mislite, koji je najbolji način za čišćenje rijeke?”

Neka bude otvorenog tipa: odgovore možda neće biti lako prikazati u tablici ili grafikonu, ali možete steći dubok uvid u osjećaje i ideje ljudi o čišćenju rijeke ili okoliša te u izvještaju koristiti izravne citate.

Primjer (zatvorenog tipa): „Koliko često posjećujete rijeku?”

Neka bude zatvorenog tipa sa sljedećim opcijama:

• Gotovo svaki dan
• Najmanje 5 puta godišnje
• 1 do 4 puta godišnje
• Gotovo nikada

Te ćete podatke moći prikazati na preglednom stupčastom grafikonu.

Kada radite s pitanjima s višestrukim izborom ili s jednim odabirom, obavezno odaberite odgovarajuću vrstu pitanja te na odgovarajući način formulirajte i pitanja i odgovore.

Na primjer:

Which of the following fruit do you like?
#Apples   ()
#Bananas  ()
#Cherries ()

Gore navedeno tipično je pitanje s višestrukim izborom, jer vam se može sviđati nekoliko stavki s popisa. S druge strane, „Koje vam se od sljedećeg voća najviše sviđa?” pitanje je s jednim odabirom.

Oba primjera s voćem formulirana su tako da jasno pokažu da vas zanima samo navedeno voće. Ako biste pitali „Koje je vaše omiljeno voće?”, trebali biste imati doista iscrpan popis voća ili, što je vjerojatnije, koristiti postavku u LimeSurveyju za dodavanje polja „Ostalo”. Općenito, opcije odgovora u većini slučajeva moraju biti potpune, međusobno isključive i određene.

Ako imate pitanja s višestrukim izborom ili s jednim odabirom s mnogo opcija, morate biti svjesni da to može unijeti još jednu pristranost, jer će sudionici vjerojatno usmjeriti pozornost na prve opcije, a ne na one u sredini. LimeSurvey nudi odličnu opciju za nasumični redoslijed pitanja kojom se, donekle, može ukloniti taj problem.

Što čini dobar upitnik?

Postoje 3 značajke upitnika koje pomažu u dobivanju odgovarajućih odgovora potrebnih za točniju procjenu:

1. Pitanja su jasna i precizna te zajedno omogućuju detaljne, nedvosmislene i smislene odgovore.
2. Svi unaprijed definirani odgovori i njihovi formati prikladni su za pitanje.
3. Ispitanicima je ostavljeno mjesta za dodavanje dodatnih informacija ako im je potrebno.

Osim toga, uvijek imajte na umu korisničko iskustvo. Čitanje, pomicanje stranice i klikanje zamorne su aktivnosti. Stoga:

1. Izbjegavajte nepotrebna pitanja.
2. Koristite uvjete kako biste izbjegli postavljanje pitanja koja nisu relevantna za određenog ispitanika.
3. Pitanja i odgovore neka budu kratki i lako čitljivi - koristite odgovarajuće oblikovanje.
4. Razmislite o kompromisu između pomicanja stranice i klikanja. Za kratke upitnike (5-15 pitanja, ovisno o složenosti pitanja) prikažite sve na jednoj stranici. Za dulje upitnike razumno koristite grupe, tj. grupirajte pitanja razumljivo. Koristite opise grupa kako biste jasno naznačili temu pitanja koja slijede.
5. Izbjegavajte zbunjivanje ispitanika različitim skalama, tj. što je više moguće ograničite broj različitih vrsta skala, raspona skala i različitih opisa skala. Pokušajte ne mijenjati smjer skala. (Postoje neke metodološke iznimke.)
6. Za skale ocjenjivanja može biti korisno koristiti paran broj opcija ocjenjivanja kako bi ispitanicima odlučivanje bilo lakše (vidi dolje).

Primjer skala odgovora o tome koliko je nešto ''dobro'':

1. Vrlo dobro

2. Dobro

3. Prilično dobro

4. Ne baš dobro

5. Loše

6. Vrlo loše

Primjer skala odgovora o tome koliko je nešto ''loše'':

1. Dobro

2. Prihvatljivo

3. Loše

Najbolji način za početak izrade upitnika je da si na trenutak zamislite idealnu povratnu informaciju. Podrazumijeva se da su smisleni odgovori najkorisniji, stoga pokušajte izraditi pitanja koja potiču takve odgovore.

Kako to postići? Najbolja metoda je razdvojiti sva područja i odlučiti koje su vam informacije potrebne.

Na primjer, zamislite da ste održali događaj otvoren za javnost i da trebate dobiti opću povratnu informaciju o njemu.

Sljedeći upitnik primjer je upitnika koji možda nije prikladan za dobivanje korisnih odgovora:

Jeste li uživali u događaju?

( ) Da

( ) Ne

Koliko je dobar bio Wi-Fi?

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Jeste li imali problema pri dolasku na događaj?

( ) Da

( ) Ne

Je li vam priložena karta bila korisna?

( ) Da

( ) Ne

Što mislite o izboru govornika?

( ) Vrlo tužan ( ) Tužan ( ) Neutralan ( ) Sretan ( ) Vrlo sretan

Matrična pitanja bila bi bolji izbor za gornji scenarij.

Matrična pitanja.

Općenito pravilo je da se skale koriste samo za pitanja o dobi, vremenu (možda) ili količinama. Matrična pitanja moraju biti pravilno formulirana kako bi se dobile što korisnije povratne informacije. Imajte na umu da matrica obveznih pitanja može odbiti vašu publiku jer, ako nije pravilno strukturirana, ne omogućuje prikupljanje nikakvih dodatnih informacija.

Vjerojatno je da netko tko ispunjava vaš upitnik želi dati povratnu informaciju, a ako smatra da ne može podijeliti ništa korisno, jednostavno će zatvoriti prozor i otići dalje.

Što je onda pogrešno s gornjim upitnikom?

Pogledajmo svako pitanje redom.

Pitanje 1 zapravo ništa ne postiže. Zamislite da dobijete 100 odgovora „ne”. Sam odgovor ne daje nikakvu korisnu informaciju o tome zašto ispitanik nije uživao u događaju. Ostali biste u nedoumici oko razloga za odgovore „ne” i ne biste znali što s tim odgovorima. Moguće poboljšanje pogledat ćemo za trenutak.

Pitanje 2 je gore od prvog. Vratimo li se na 3 značajke dobrog upitnika, vidimo da pitanja moraju biti jasna i precizna. Nisam stručnjak za Wi-Fi, ali prilično sam siguran da postoje bolji načini za mjerenje toga. Štoviše, ono ne omogućuje smislen odgovor na pitanje poput: „Što ćete učiniti sa saznanjem da je 33 % ljudi ocijenilo vaš Wi-Fi dobrim naspram samo 23 %?” Tri značajke dobrog upitnika također navode da unaprijed definirani odgovori moraju odgovarati pitanju.

Prilično je očito da korištenje skale za ovo pitanje neće pomoći u poboljšanju kvalitete vašeg Wi-Fi-ja. Za ovo pitanje svakako je potreban prostor u kojem ljudi mogu dodati dodatne informacije. Kako bi netko mogao prijaviti određeni problem bez mogućnosti da ga objasni?

U ovom bi slučaju bilo gotovo nemoguće imati dovoljno informacija za pravilno rješavanje problema koje su ispitanici imali s Wi-Fi-jem. Upitnici služe tome da se dobiju korisne informacije s kojima možete raditi ili iz kojih možete učiti.

Pitanja 3 i 4 dala bi iste rezultate kao prva dva pitanja. Dopuštaju samo odgovor „da” ili „ne” i nijedno ne pruža priliku za dodavanje detalja. Prijedloge kako poboljšati ovakva pitanja donosimo nakon ovog odjeljka.

Pitanje 5, posljednje pitanje, još je jedno neučinkovito. Pitanje o razini zadovoljstva nečim nije od velike koristi jer svaka osoba ima različite interese pa će vjerojatno svatko imati drukčije mišljenje o svakom govorniku. To je još jedan primjer pitanja u kojem se koristi „skala”, a ne bi trebalo.

Pogledajte poboljšani upitnik u nastavku.

Jeste li koristili Wi-Fi u prostoru događaja?

( ) Da

( ) Ne

Jeste li imali problema s Wi-Fi-jem?

( ) Nikakvih problema

( ) Nekoliko manjih poteškoća, ništa ozbiljno

( ) Jedna ili dvije ozbiljne poteškoće

( ) Wi-Fi je bio gotovo potpuno neupotrebljiv.

Ako ste imali problema, možete li ih ukratko opisati? (Tekstualno polje)

Jeste li imali problema s dolaskom na događaj?

( ) Da

( ) Ne

Kako ste došli na naš događaj?

( ) Vlakom

( ) Automobilom

( ) Autobusom

( ) Lagana željeznica (npr. podzemna, tramvaj)

( ) Pješice

Jeste li koristili kartu s naše web-stranice?

( ) Da

( ) Ne

Ako ste pogledali kartu, je li bila dovoljno detaljna?

( ) Da

( ) Dala mi je okvirnu ideju. Za više detalja ipak sam koristio/koristila drugu kartu.

( ) Uopće nije bila detaljna

Ako niste koristili kartu, zašto ne?

( ) Nedovoljno detalja

( ) Umjesto toga koristio/koristila sam navigaciju/Google Karte.

( ) Nisam ni znao/znala da postoji!

Općenito govoreći, jesu li govornici bili zanimljivi? Jesu li vam se svidjela predavanja?

( ) Gotovo svi su bili zanimljivi i iznimno ugodni

( ) Uglavnom ugodni, ali nekoliko manje zanimljivih izlaganja.

( ) Pola-pola

( ) Više dosadnih nego zanimljivih

( ) Nijedno nisam smatrao/smatrala zanimljivim

Molimo vas da obrazložite svoj odgovor na prethodno pitanje. Slobodno navedite

pojedine osobe/izlaganja. (Tekstualno polje)

Ako bismo mogli poboljšati raznolikost izlaganja ili imate bilo kakve druge zanimljive ideje o

izlaganjima, navedite ih u nastavku (Tekstualno polje)

Ako imate bilo kakvih drugih preporuka ili ideja, navedite ih u nastavku. (Tekstualno polje)

Ovaj upitnik možda je malo duži, ali je puno lakše odgovarati na njega i tumačiti odgovore. Postavljanjem dva ili tri pitanja o svakoj temi pri obradi rezultata možete provesti nešto detaljniju analizu. Na primjer, zamislite da ste na prvo pitanje u upitniku dobili 30 osoba koje kažu da su imale problema s dolaskom na događaj.

To bi bila sva informacija koju biste mogli izvući iz rezultata, no s novim skupom odgovora mogli biste zaključiti koji su oblici prijevoza ljudima stvarali probleme. Štoviše, mogli biste provjeriti jesu li koristili priloženu kartu ili neki drugi oblik navigacije te to iskoristiti za ciljana poboljšanja u budućnosti.

Imajte na umu da nakon 50 pitanja korisnik najvjerojatnije prestaje čitati

Druga važna dopuna su pitanja s tekstualnim poljem. Ona vašim sudionicima omogućuju da daju konkretne povratne informacije iz kojih možete crpiti zaključke. Dobro je da ih ne postavite kao obavezna jer mogu odbiti ljude od odgovaranja.

Za kraj, pri izradi upitnika trebali biste težiti tome da postavlja konkretna pitanja kako biste dobili korisnije informacije za analizu. Također imajte na umu da je korisno prikupiti nešto dodatnih pozadinskih informacija jer se one mogu iskoristiti za bolju analizu odgovora.

Važno je i pravilno formulirati pitanja. Ako ljudi trebaju odgovoriti na pitanja, a ne razumiju ih, zatvorit će prozor i otići dalje. Ako je moguće, neka netko drugi lektorira vaš upitnik prije nego što ga javno objavite kako biste bili sigurni da su pitanja jasna.

Pristranost u upitniku

Pri provođenju istraživanja tržišta ključ za dobivanje nepristranih odgovora jest izbjegavati pitanja koja mogu utjecati na odgovore ispitanika. Izbjegavanje pristranosti u upitniku pomaže ukloniti odgovore koji bi mogli poništiti ili iskriviti prikupljene podatke. Tvrtkama ili pojedincima bez odgovarajuće obuke ili znanja iz istraživanja tržišta prilično je lako i uobičajeno pogriješiti na ovaj način. To se odnosi na mnoge stvari: od načina na koji je pitanje formulirano, preko vrsta odgovora koji su ponuđeni, do načina na koji anketar postavlja pitanja ako se podaci prikupljaju telefonom ili osobno.

Sljedeće je primjer pristranog pitanja:

How much did you enjoy the event?

( )Very much

( )Just a little

( )Not very much

( )Not at all

Na prvi pogled čini se da s strukturom ovog pitanja nema problema. Ispitanik ipak ima izbor odgovora od „vrlo mnogo” do „uopće ne”. Međutim, problem je u načinu na koji je pitanje formulirano. Pitajući ispitanika „Koliko” mu se događaj svidio, osoba koja provodi upitnik već je uspostavila pristranost pretpostavljajući da se ispitaniku događaj na ovaj ili onaj način svidio, što ne mora biti slučaj.

Sljedeći primjer bolji je način postavljanja pitanja koji ne utječe na odgovor ispitanika:

How would you rate your overall enjoyment of the event on a scale of 1 - 5: 1 = "Not at all" and 5 = "Completely enjoyed"

1 2 3 4 5

( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Preformuliranje pitanja omogućuje ispitaniku da odgovori pomoću skale koja mu olakšava određivanje razine zadovoljstva, a osobi koja provodi upitnik olakšava tabeliranje i usporedbu rezultata s ostalim ispitanicima. Naravno, treba dodati još pitanja kako bi se saznalo što se ispitanicima svidjelo, a što nije.

Ovo je samo jedan primjer kako male promjene u formulaciji mogu poboljšati vaš upitnik.